Zastupnica Suzana Krišto: Zastupničko pitanje upućeno članovima Vlade Kantona Središnja Bosna
PREDMET:STRATEGIJA ZA MLADE KSB
IZVJEŠĆE O IMPLEMENTACIJI ZA 2022., 2023. i 2024,GODINU, TE PLANOVI ZA 2025.GODINU, traži se:
Strategija za mlade KSB je usvojena 2022. godine. Molim predlagatelje mjera u Strategiji za mlade KSB da dostave Izvješće o implementaciji za 2022. i 2023. i 2024.godinu. S obzirom na to da se nakon usvajanja Strategije za mlade u Kantonu Središnja Bosna trebalo pristupiti provedbi akcijskih planova od strane svakog od resornih ministarstava pojedinačno, molim da se dostavi plan provođenja mjera iz definiranih akcijskih planova i financijska sredstva planirana u Proračunu KSB za 2025.g, s ciljem izrade analize ostvarenih ciljeva i rezultata navedenih u dokumentu.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zastupnik Anto Bilić : Zastupnička inicijativa upućena Ministarstvu prostornog uređenja, gradnje,zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
U ime stanovnika naselja Jankovići tražimo od resornog Ministarstva da traži povrat sredstava u iznosu 5.800,00 KM, od predsjednika Mjesne zajednice Kalibunar namijenjenih za obnovu vodne kapitaže u naselju Jankovići .
Obrazloženje:
Nemoguće je i nakon godinu dana s predsjednikom MZ Kalibunar na kojem se računu nalaže sredstva ostvarena putem javnog poziva navedenog ministarstva naći način na koji će ova sredstva biti utrošena za namjenu za koju su određena.
Sami smo uredili projekt, išli na natječaj putem Mjesne zajednice Kalibunar, ali jednostavno do rješenja je nemoguće doći, pa tražimo da se ta sredstva vrate. Kao čovjek moram ovo reći. Poslije godinu dana, mogu samo reći da će puno Lašve proteći dok oni koji se ovim našom Bosnom busaju uistinu shvate da to svojim radom moraju dokazati.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zastupnica Suzana Krišto: Zastupničko pitanje upućeno rukovodstvu Sabora i Kantonalnoj upravi za civilnu zaštitu
Predmet: Informacija o stanju na području poplavljenih općina Fojnica, Kreševo i Kiseljak, rasprava
Fokusiranje na specifične potrebe i prioritete onih koji su najviše ugroženi poplavama
Prema informacijama pristupilo se prioritetno spašavanju ljudskih života, stambenom zbrinjavanju, te uspostavljanja infrastrukturnih komunikacija, a kroz raspravu sam istaknula i druge potrebe i prioritete (na temelju informacija i svjedočanstava s terena), koje bi trebali razmotriti s ciljem unapređenja procedura i odgovora u kriznim situacijama:
- Pojednostavljenje procedure izdavanja izgubljenih i oštećenih dokumenata (osobne iskaznice, bankovne kartice, zdravstvene iskaznice, diplome i druge dokumente potrebne za ekonomsku stabilnost i dobrobit)
- Obuka uposlenika, volontera za pristup i prijem osoba pod stresom, jer ova kriza uzrokuje ekstremni stres i imat će duboke psihološke posljedice (Potrebne volonterke i volonteri koji su senzibilizirani za prijem osoba u nedostatku profesionalnih psihologa. Već od predškolskih ustanova djecu obučavati kako se nositi s kriznim situacijama prilagođenih njihovom uzrastu)
- Pristup higijenskim potrepštinama, uključujući proizvode za menstrualnu higijenu, sanitarne artikle, pelene za bebe i odrasle te čisto i neiskorišteno donje rublje također je ključno (Svjedočansta govore da su mnoge djevojčice zbog stresa dobile preuranjenu menstruaciju)
- Refleksije s terena dodatno ukazuju na nedostatak žena u spasilačkim timovima, što može značajno utjecati na učinkovitost i osjetljivost spasilačkih operacija, smanjenja psiholoških stresova, posebno kada pomažu ženama iz ruralnih područja koje mogu poštovati tradicionalne i vjerske kodekse oblačenja.
- Mnoge žene, posebno one koje rade u neformalnim sektorima ili poljoprivredi izgubile su sredstva za život zbog uništenih usjeva i lokalnih biznisa. Ova ekonomska nestabilnost može dovesti do povećanog siromaštva i smanjenog pristupa osnovnim uslugama. (Spašeni su, ali osim štete na kući,npr. izgubili su kokoši, koje su bile vrlo važne za njihovu egzistenciju)
- Angažiranje lokalnih organizacija civilnog društva, posebno onih koje vode žene, u procjenama neposrednih potreba, kao i potreba nakon prirodnih katastrofa, je od suštinskog značaja za bolje razumijevanje mijenjajućih potreba i prioriteta onih koji su najviše ugroženi, uključujući žene, djevojke i djevojčice, osobe s invaliditetom i marginalizirane grupe
- Promoviranje pristupa žena dostojanstvenom radu i uslugama za brigu o djeci i starijima također je veliki prioritet. Prema UN Women “Polaznoj studiji o ekonomiji brige u BiH”, 68,6% ispitanika ne koristi usluge brige o djeci, a 60% se protivi ideji premještanja svojih roditelja ili rodbine u domove za starije. Nadalje, 46,7% žena izvještava da sedmično provodi 10 sati na brigu o starijima.7 Ovi tereti će se pogoršati nakon katastrofalnih poplava, jer će povećana potreba za brigom i podrškom dodatno opteretiti već nesrazmjerno raspodijeljene odgovornosti za brigu koje snose žene
- Poplave su stvorile ključnu potrebu za mobilnim zdravstvenim jedinicama koje bi pružale osnovne lijekove, zdravstvene usluge, reproduktivnu zdravstvenu zaštitu i psihološku podršku kako bi se odgovorilo na specifične potrebe žena, djevojaka i djevojčica u udaljenim područjima. Higijenski paketi i distribucija hranjive hrane su vitalni, posebno za osobe s kroničnim bolestima, trudnice i dojilje, kako bi se podržalo njihovo zdravlje i zdravlje njihove djece. Izvještaji iz svih pogođenih područja naglašavaju hitnu potrebu za specijaliziranom psihološkom pomoći, uključujući srednjoročno i dugoročno. Radnici na prvoj liniji koji odgovaraju na krizu, a koji su često žene, također trebaju psihološku podršku.
- Uprkos aktivnom učešću žena, prevladavajuće društvene norme o rodnim ulogama i dalje su prisutne. U tom smislu, muškarci češće razmjenjuju informacije s prijateljima, susjedima i rođacima tokom ovih aktivnosti, dok ova podjela rada žene ograničava na domove, smanjujući njihov direktan pristup relevantnim informacijama o dostupnim uslugama pomoći i oporavka. Kao rezultat, postoji značajan rizik da žene i druge ranjive grupe neće dobiti pravovremene i točne informacije ili pomoć putem dostupnih kanala. Osigurati da se informacije o uslugama šire na način koji direktno dopire do žena je ključno za rješavanje njihovih specifičnih potreba i osiguranje njihove sigurnosti i dobrobiti.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------